Pet pitanja koja ne treba postaviti na razgovoru za posao

Zadovoljni ste svim odgovorima koje ste dali tokom intervjua. Mislite da je najteži deo prošao, ali on tek dolazi. Sada je red na vas da postavite pitanja, što vam se može činiti nebitnim i sporednim delom intervjua, međutim, poslodavac će vas proceniti upravo na osnovu onoga što vi budete pitali. Vaša pitanja otkrivaju vaše prioritete, pa zbog toga treba da budete vrlo oprezni.

Pet pitanja koja slede treba da izbegavate u širokom luku tokom razgovora za posao:

„Kolika je plata?”

Ukoliko vam je ovo prvi razgovor u datoj firmi ili kompaniji, nemojte spominjati platu, godišnji odmor i druge povlastice. Ukoliko postavite pitanja u vezi sa platom i povlasticama, poslodavcu ćete staviti do znanja da je novac jedino što vas zanima, pa stoga ovakva pitanja ostavite za drugi krug razgovora, kada ostavite dobar utisak na poslodavca i uđete u uži izbor, kada će se ovakva pitanja i očekivati.

„Kada počinjem da radim?”

Ukoliko postavite ovakvo pitanje delovaće kao da se podrazumeva da ćete dobiti posao – što nije tačno. Iako mislite da ste jedini kandidat vredan pažnje, ovako formulisana, pretenciozna pitanja uništiće vaše šanse na intervjuu.

Evo još nekoliko sličnih pitanja koja treba da izbegavate:

„Kako vam se činim u odnosu na ostale kandidate? ”

„Da li dobijam i svoju kancelariju na ovom poslu? ”

„Koliko brzo mogu da dobijem unapređenje/povišicu? ”

„Čime se tačno bavi vaša kompanija?”

Nasuprot verovanju da glupa pitanja ne postoje i da ne možete da pogrešite ukoliko postavite pitanje – ona itekako postoje, a posledice mogu da vas koštaju dobijanja posla. Ukoliko postavite pitanja o kompaniji, pitate čime se oni tačno bave i šta bi se od vas očekivalo ako dobijete posao, poslodavcu ćete pokazati da niste uložili dovoljno vremena i pažnje u pripremu za intervju i da se niste čak ni potrudili da saznate šta je to čime se oni bave. Zbog toga izbegavajte sva pitanja na koja odgovor možete pronaći na internet stranici kompanije.

„Da li ću morati da prođem rutinsku proveru ili test na narkotike? ”

Ako postavite ovakvo pitanje jasno je da ćete delovati sumnjivo i kao da želite nešto da sakrijete od potencijalnog poslodavca. Ukoliko smatrate da postoji nešto što bi moglo zasmetati poslodavcu, bolje je da to odmah otvoreno kažete i dopustite poslodavcu da odluči da li mu to predstavlja problem ili ne.

„Da li ću povremeno moći da radim od kuće?”

Tokom prvog razgovora izbegavajte pitanja koja se tiču uslova na radnom mestu. Isto važi i za vaše dužnosti. Ukoliko biste morali dugo da putujete do posla, možda je moguće da napravite kompromis sa poslodavcem, ali samo ukoliko se ispostavi da ste najbolji kandidat. Ako odmah stavite poslodavcu do znanja da je kompromis jedina opcija, prednost će svakako dobiti kandidati kojima svi uslovi odgovaraju, iako njihove kvalifikacije možda nisu bolje od vaših.

Kako se izboriti sa odbijanjem?

Poslali ste svoj CV, pozvani ste na intervju, pripremili ste se, i nakon intervjua vam se čini da je sve prošlo odlično i da ćete sigurno dobiti posao. Međutim, upravo su vam javili da ipak niste dobili posao, bez daljeg objašnjenja.

Sasvim je očekivano da ćete se nakon ovakve vesti osećati slomljeno i tužno, kao i da vam neće biti jasno šta ste uradili pogrešno i zbog čega niste dobili posao.

Odbijanje od strane potencijalnog poslodavca svakako je veoma teško prihvatiti, ali kada se desi moramo naći načina da se izborimo sa lošim osećanjima i odlučno nastavimo potragu za poslom.

SA ODBIJANJEM SE SUOČAVAJU SVI
Bez obzira na kvalifikacije i obrazovanje, sa odbijanjem se može suočiti bilo ko. Čak i one koji su sada na visokim pozicijama u poznatim i uspešnim kompanijama, ali i same vlasnike tih kompanija, nekada je neko odbio na intervjuu za posao. Bez obzira na to da li ste navikli na odbijanje, ili vam se desilo prvi put, na prvom intervjuu, saznanje da niste dovoljno dobri svaki put je jednako neprijatno. Međutim, iz svakog takvog iskustva može se nešto naučiti, i zbog toga je važno znati kako da se izborimo sa odbijanjem i nastavimo dalje.
Razgovori za posao, kao i sagovornici koji vam na tim razgovorima postavljaju pitanja, po svojoj prirodi nisu savršeni. Isto tako niste savršeni ni vi, pa nemojte odmah misliti da ste nešto pogrešno rekli ili uradili na razgovoru ukoliko ne dobijete posao. Moguće je da je poslodavac imao u vidu određeni tip ličnosti za otvorenu poziciju, da je procenjeno da se vi ne uklapate u taj profil i da zbog toga niste dobili posao. Ali to nije nešto što ste mogli da znate unapred, pa stoga ne treba oko toga da se nervirate. Doći će momenat kada ćete se baš vi uklopiti u profil koji poslodavac traži.

JOŠ UVEK NIJE KASNO
Iako su vam javili da niste dobili posao, i dalje ste sigurni da je intervju prošao veoma dobro. Većina ljudi samo proguta knedlu i nastavi dalje, ali možda i dalje postoji šansa da dobijete taj posao. Ono što možete da učinite u ovakvoj situaciji jeste da pozovete osobu koja je vodila intervju (ili da joj pošaljete e-mejl), kažete da ste oduševljeni kompanijom i pozicijom za koju ste se prijavili i da biste bili veoma zainteresovani za posao ukoliko kandidat za kog su se opredelili ne prihvati ponudu ili ako se otvori slična pozicija u njihovoj kompaniji. Takođe možete jednostavno da ih pitate zbog čega su izabrali drugog kandidata, a ne vas. Iako će kao najčešći razlog navesti nedostatak iskustva, ništa vas ne košta da pitate i saznate na čemu treba da poradite kako biste sledeći put dobili posao.

Savladajte pisanje propratnog pisma

Pronašli ste savršen posao, vaš CV je spreman, ali postoji samo još jedna stvar koja vas deli od slanja prijave za posao – propratno pismo.

Malo je ljudi kojima pisanje motivacionog, odnosno propratnog pisma ne predstavlja problem. Čak i ako u teoriji znate kako propratno pismo treba da izgleda (jedna stranica A4 formata, 4-6 pasusa), teško je odrediti šta tačno poslodavac očekuje i kako da to iskažete u par stotina reči.

Međutim, propratna pisma su ne samo neizbežna kada se prijavljujete za posao, već su i jedini prostor koji imate van CV-ja da ostavite dobar prvi utisak. Ukoliko želite da dobijete posao, propratnom pismu treba da pristupite veoma pažljivo.

Svakako da u propratnom pismu želite da objasnite zašto želite da dobijete posao, međutim, najbolje bi bilo da većinu prostora posvetite objašnjavajući na koji način ćete baš vi doprineti poslovanju kompanije. Čak i ako pišete o tome zbog čega želite da dobijete taj posao, formulišite svoje rečenice tako da istaknete svoju zainteresovanost za to čime se kompanija bavi. Uostalom, neće vas zaposliti da bi vam pomogli, već da biste vi pomogli njima.

Otkrićemo vam tajnu: kada poslodavci sastavljaju oglas koji sadrži opis posla, oni nabrajaju i sve ono što idealan kandidat treba da ima kako bi dobio posao. Stoga, u vašem propratnom pismu treba da navedete što više osobina i kvalifikacija koje se nalaze i u samom oglasu. Naravno, ne treba doslovno navoditi ono što piše u oglasu, već treba da u svom pismu, kroz određene primere, što bolje i jasnije predstavite svoje kvalifikacije i osobine koje se poklapaju sa onim što se u oglasu traži.

Većina ljudi se u svom CV-ju fokusira na prethodna radna iskustva i obrazovanje, a manje na veštine i sposobnosti koje poseduju. Propratno pismo vam pruža priliku da istaknete nekoliko relevantnih veština koje posedujete. Izaberite 2-4 koje želite da istaknete i o svakoj napišite po nekoliko rečenica, kroz primere, odnosno tako da pokažete kroz koje ste radno iskustvo stekli određenu veštinu.

Kada pišete propratno pismo ne zaboravite da onaj ko će ga čitati treba da pročita još mnogo takvih pisama (i da u tome ne uživa ništa više nego što vi uživate dok pišete propratno pismu). Iako želite da vaše pismo bude profesionalno i formalno, takođe želite da privučete pažnju onoga ko će to pismo pročitati. Da biste učinili svoje pismo drugačijim i zanimljivijim od ostalih, dodajte malo boje i humora, ali uvek pazite da ne prekoračite granicu profesionalnosti i dobrog ukusa.

Ko se boji (traženja) posla još?

Kako se završna godina osnovnih studija bliži kraju, raste moja zabrinutost od ulaska na „tržište rada“. Sam pojam „tržište rada“ jezivo zvuči i navodi na zaključak da je neophodno da postoji neko ko ima potrebu za mojim radom. Da li postoji? Kako ću ga naći? Ako ga i nađem i počnem da radim, kako ću opravdati očekivanja? Imam utisak da nemam odgovarajuće praktično iskustvo koje je nekom preduzeću potrebno. Nisam programer, roditelji mi nisu stranački lideri ili uspešni preduzetnici da mi obezbede radno mesto. Iako sam vrlo uspešan student, brinem jer ne znam kako da nekoga ubedim da baš meni da šansu.

Koliko će trajati moja potraga za poslom? Ako uopšte uspem da se zaposlim, kako ću se snaći na novom radnom mestu? Šta će biti ako mi posao i uslovi na poslu ne budu odgovarali?

Da bih došla do odgovora na neka od ovih pitanja i pokušala da na konstruktivan način savladam ili umanjim strah pre započinjanja procesa aktivnog traženja posla, razgovarala sam sa nekoliko meni bliskih osoba za koje verujem da mogu da mi pruže korisne savete. Takođe, istraživala sam savete objavljene na internet portalima za zapošljavanje i drugim sajtovima.

Zaključila sam da je jedna stvar neobično važna i da od nje zavise svi moji dalji koraci. Prvo, kroz pomenute razgovore uspela sam da definišem svoj najveći strah. Taj strah bih opisala kao strah od nedostatka sposobnosti. Shvatila sam da moram prvo da savladam taj strah da bih mogla da uspostavim bazično samouzdanje. Preplašena i nesigurna, u startu umanjujem svoje izglede za pronalaženje odgovarajućeg posla u razumnom vremenskom periodu.

Popisala sam sva svoja znanja i sposobnosti i posebno podvukla one oblasti u kojima mislim da mogu najviše i najbrže da napredujem. Setila sam se okolnosti u kojima sam bila jako dobra u rešavanju nekog zadatka ili problema. Zatim sam dozvolila sebi da maštam i zamišljam u kakvim bih situacijama u pravim kompanijama mogla da iskoristim svoje sposobnosti i kako bi izgledao moj posao iz snova.

Iako ova razmišljanja sama po sebi nisu uticala na povećanje mog samopouzdanja, put za sticanje samopouzdanja postao je vrlo jasan i vidljiv. Odlučila sam da započnem sa volonterskim radom u nekoj kompaniji u kojoj mogu da unapredim svoje ključne sposobnosti kroz praktičan rad. Uložiću vreme i trud da se nekoliko meseci usavršavam, da upoznam određenu delatnost i njene specifičnosti, i da steknem socijalne veštine neophodne za funkcionisanje u kolektivu. Verujem da će mi ovaj pristup pomoći u izgradnji zdrave doze samopouzdanja potrebne za „preživljavanje“ prvog pravog konkursa i intervjua za posao.

Šta poslodavcima često zasmeta na razgovoru za posao

Pozvani ste na intervju za posao. Uspeli ste u nameri da Vaš CV ostavi dobar utisak, pripremili ste se, savladali tremu i ušli na razgovor. Intervju je počeo, čini vam se da se sve odvija po planu – kad odjednom sve krene nizbrdo. Šta se dogodilo? Verovatno ste nesvesno uradili nešto što je zasmetalo poslodavcu i izazvalo negativnu reakciju.

Obratite pažnju na sledeće savete koji vam mogu pomoći da ostavite dobar utisak i izbegnete odbojnost poslodavca:

Izbegavajte jake parfeme

Vaš omiljeni parfem ne mora da se dopada svima. Svakako da treba da se pojavite na intervjuu čisti i uredni, ali nikako nemojte preterivati s parfemom ili stavljati parfem koji je prejak. Iako ovo nema nikakve veze sa vašim kvalifikacijama i time kako ćete se predstaviti na intervjuu, ukoliko vaš miris izazove mučninu kod poslodavca, sigurno je da nećete dobiti posao.

Obratite pažnju na dužinu svojih odgovora

Podrazumeva se da će vam na intervjuu postavljati pitanja i očekivati da na njih odgovorite. Međutim, to ne znači da na svako pitanje treba da date opširne odgovore i pričate 10 minuta bez prestanka, ali ne znači ni da treba da odgovarate kratkim rečenicama bez ikakvih daljih objašnjenja. Ono što većina poslodavaca očekuje jesu sažeti, ali informativni odgovori, koji sadrže što više relevantnih informacija i što manje okolišanja i nepovezanog blebetanja. Kada odgovarate na pitanje ostanite fokusirani i pokušajte da date odgovor u 2 do 3 minuta.

Takođe, spremite se da postavite bar jedno ili dva pitanja poslodavcu nakon što vas pitaju da li imate vi njih šta da pitate. Ukoliko samo kažete „nemam pitanja” delovaćete nezainteresovano i ostavićete loš utisak.

Gledajte sagovornika u oči

Mnogi ljudi su nervozni i uplašeni na razgovoru za posao, ali gledanje u oči je jedan od najvažnijih vidova neverbalne komunikacije. Dok odgovarate na pitanja, gledajte onoga ko vam ih postavlja u oči. To naravno ne znači da ne smete da skrenete pogled, ali trudite se da onaj s kim razgovarate ima priliku da uhvati vaš pogled jer ćete na taj način delovati samopouzdano i iskreno. Ukoliko vam je jako teško da gledate nekoga u oči dok govorite, pokušajte da ih gledate tačno između očiju, odnosno da gledate „kroz njih” umesto da gledate u zid ili pod.

Izbegavajte poštapalice i sleng

Možda vam ovakav tip neformalnog govora pomaže da se opustite, ali mu nije mesto u profesionalnom okruženju, a pogotovo ne na razgovoru za posao. Da biste ostavili dobar utisak na poslodavca, držite se formalne komunikacije i vokabulara primerenog poslovnom okruženju.